{"id":106481,"date":"2026-06-29T09:49:10","date_gmt":"2026-06-29T09:49:10","guid":{"rendered":"https:\/\/stopcarcinogensatwork.eu\/fact\/kozna-prasina\/"},"modified":"2026-06-29T09:49:10","modified_gmt":"2026-06-29T09:49:10","slug":"kozna-prasina","status":"publish","type":"fact","link":"https:\/\/stopcarcinogensatwork.eu\/hr\/fact\/kozna-prasina\/","title":{"rendered":"Ko\u017ena pra\u0161ina"},"content":{"rendered":"

Procjenjuje se da je broj potencijalno izlo\u017eenih radnika pra\u0161ini od ko\u017ee 310 000 u svim zemljama EU. Glavni put profesionalne izlo\u017eenosti je di\u0161ni put (udisanje pra\u0161ine). Pra\u0161ina od ko\u017ee klasificirana je kao kancerogena za ljude od strane IARC-a (Skupina 1). Nije klasificirana prema europskoj uredbi CLP jer je to tvar koja nastaje procesima koji se koriste u obradi ko\u017ee. Izlo\u017eenost ovoj pra\u0161ini uzrokuje rak nosne \u0161upljine i rak sinusa. <\/p>\n

Gdje se javljaju rizici<\/h2>\n

Ko\u017ena pra\u0161ina uglavnom nastaje tijekom mehani\u010dkih operacija na suhoj ko\u017ei. To se doga\u0111a prvenstveno tijekom proizvodnje robe (obu\u0107e, ko\u017ene galanterije), ali i tijekom njihovog popravka (popravak cipela). Zavr\u0161ne operacije (bru\u0161enje, bru\u0161enje, abrazija, rezanje, brijanje, poliranje, struganje) stvaraju najvi\u0161e pra\u0161ine. Izlo\u017eenost je ni\u017ea u ko\u017earama i pogonima za preradu ko\u017ee jer se ti procesi odvijaju u vla\u017enim okru\u017eenjima. Stoga su najizlo\u017eeniji radnici proizvo\u0111a\u010di ko\u017ene galanterije, postolari, operateri obu\u0107e, radnici u zavr\u0161noj obradi i reza\u010di\/trimeri. <\/p>\n

Vi\u0161e o supstanci<\/h2>\n

Ko\u017ena pra\u0161ina je slo\u017eena mje\u0161avina kolagenih vlakana (\u017eivotinjskih proteina), ostataka \u0161tavljenja (biljni tanini i kromove soli \u2013 krom(III) i mogu\u0107e krom(VI)<\/a> ), bojila ili pigmenata i sredstava za zavr\u0161nu obradu (smole i otapala).
\nPojam ‘ko\u017ea’ odnosi se na proizvod dobiven od \u017eivotinjske ko\u017ee \u0161tavljenjem ili impregnacijom koji \u010duva prirodnu strukturu vlakana ko\u017ee. Materijali dobiveni iz biljaka ili petrokemikalija (ili mje\u0161avine oboje) ili iz bilo kojeg izvora osim \u017eivotinja ne mogu zakonski nositi oznaku ‘ko\u017ea’. <\/p>\n

Treba napomenuti da je kancerogeni u\u010dinak koji je prepoznala IARC povezan sa samom pra\u0161inom, tj. s krutim \u010desticama koje nastaju mehani\u010dkom obradom \u0161tavljene ko\u017ee, a ne s potencijalnom prisutno\u0161\u0107u u toj pra\u0161ini poznatih kancerogenih tvari poput kroma VI (o kromu VI pogledajte poseban informativni list ovdje).<\/p>\n

Trenutno nisu dostupne grani\u010dne vrijednosti izlo\u017eenosti na radu za ko\u017enu pra\u0161inu, ni na nacionalnoj ni na europskoj razini.<\/p>\n

Zdravstveni rizici koji se mogu pojaviti<\/h2>\n

Glavni put izlo\u017eenosti radnika ko\u017enoj pra\u0161ini je putem di\u0161nih putova (udisanje pra\u0161ine). Kratkoro\u010dno, \u0161tetni u\u010dinci na zdravlje uklju\u010duju iritaciju di\u0161nih putova, rinitis, iritaciju o\u010diju i ka\u0161alj. Dugoro\u010dno, izlo\u017eenost ko\u017enoj pra\u0161ini mo\u017ee uzrokovati rak ORL-a (sinusi, nosne \u0161upljine) i mo\u017ee pogor\u0161ati respiratorne bolesti (kroni\u010dni bronhitis).
\n Rak nosne \u0161upljine i sinusa povezan s pra\u0161inom ko\u017ee mo\u017ee se prepoznati kao profesionalni rak u nekim zemljama EU-a (Francuska, Njema\u010dka, \u0160panjolska, Italija), ali uvjeti za takvo priznavanje razlikuju se od zemlje do zemlje.
\n Latentno razdoblje prije pojave raka mo\u017ee biti relativno dugo (izme\u0111u 10 i 40 godina). <\/p>\n

\u0160to mo\u017eete u\u010diniti<\/h2>\n

Pra\u0161ina od ko\u017ee nastaje procesima koji se koriste za obradu \u017eivotinjskih ko\u017ea (\u0161tavljenje, rezanje, abrazija, bru\u0161enje itd.) i stoga se ne mo\u017ee izbje\u0107i. Kako bi se ograni\u010dila izlo\u017eenost pra\u0161ini, rad se stoga mora obavljati u zatvorenom sustavu ili, ako to nije izvedivo, svaka radna stanica mora biti opremljena kolektivnim za\u0161titnim mjerama (kapsulacija opreme, sustavi za usisavanje pra\u0161ine). Ove sustave treba redovito odr\u017eavati kako bi se osigurala njihova u\u010dinkovitost. Broj izlo\u017eenih radnika tako\u0111er mora biti ograni\u010den. Kao krajnje rje\u0161enje, ako se razina pra\u0161ine za odre\u0111ene zadatke ne mo\u017ee zna\u010dajno smanjiti kori\u0161tenjem gore navedenih mjera, mo\u017eete koristiti opremu za za\u0161titu di\u0161nih puteva. U tom slu\u010daju morate biti obu\u010deni za njihovu upotrebu i mora se izraditi i provesti postupak za rukovanje ovom opremom. Budu\u0107i da je dokazana prisutnost kancerogenih tvari na radnim povr\u0161inama, redovito \u010di\u0161\u0107enje povr\u0161ina i rigorozna higijena (\u010di\u0161\u0107enje radne odje\u0107e i ruku) klju\u010dni su kako bi se ograni\u010dilo ponovno suspendiranje pra\u0161ine. <\/p>\n

Reference:<\/p>\n