{"id":83660,"date":"2024-04-15T06:49:39","date_gmt":"2024-04-15T06:49:39","guid":{"rendered":"https:\/\/stopcarcinogensatwork.eu\/dekarbonizacija-i-sigurnost-i-zdravlje-na-radu\/"},"modified":"2024-04-15T06:49:39","modified_gmt":"2024-04-15T06:49:39","slug":"dekarbonizacija-i-sigurnost-i-zdravlje-na-radu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/stopcarcinogensatwork.eu\/hr\/dekarbonizacija-i-sigurnost-i-zdravlje-na-radu\/","title":{"rendered":"Dekarbonizacija i sigurnost i zdravlje na radu"},"content":{"rendered":"

EU je postavila ambiciozne klimatske ciljeve kako bi do 2050. postala prvi klimatski neutralan kontinent, a dekarbonizacija i ponovna upotreba kriti\u010dnih materijala dva su klju\u010dna cilja. Iako su te te\u017enje pohvalne, one predstavljaju zna\u010dajne izazove u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu. <\/p><\/blockquote>\n

S jedne strane, Zeleni plan sna\u017eno se usredoto\u010duje na postupno ukidanje tvari koje su \u0161tetne za ljudsko zdravlje i okoli\u0161. S druge strane, ponovna upotreba materijala i proizvodnja novih izvora energije, poput baterija za elektromobilnost i vjetroturbina, uklju\u010duju rukovanje opasnim, a ponekad i kancerogenim tvarima. Uzimaju\u0107i u obzir ove implikacije koje dolaze uz osiguranje klimatskih ciljeva, klju\u010dno je da nova radna mjesta u kru\u017enom (zelenom) gospodarstvu daju prioritet sigurnosti i odr\u017eivosti, posebno u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu. <\/p>\n

Sukobljeni ciljevi<\/h2>\n

Primjer tih zabrinutosti mo\u017ee se vidjeti u uredbi EU o baterijama<\/a> . EU ima za cilj pove\u0107ati prikupljanje (malih) baterija, \u010dime se pove\u0107ava prisutnost recikliranog kobalta (kancerogenog), olova (toksi\u010dnog za reprodukciju), litija (toksi\u010dnog za reprodukciju) i nikla (kancerogenog, mutagenog i toksi\u010dnog za reprodukciju) u novim baterijama. S obzirom na to da \u0107e u bliskoj budu\u0107nosti u proizvodnji baterija u EU raditi 800 000 kvalificiranih zaposlenika (prema Zakonu o neto nultoj industriji<\/a> ), klju\u010dno je da tvrtke u ovom sektoru provedu politike du\u017ene pa\u017enje i poku\u0161aju zamijeniti opasne tvari. Osim toga, nacionalna nadle\u017ena tijela imat \u0107e ovlasti i trebala bi pokrenuti ograni\u010denja za odre\u0111ene upotrebe, sli\u010dne onima navedenima u uredbi REACH. <\/p>\n

Popravljivost i ponovna upotreba<\/h2>\n

Mnoge sirovine koje se koriste u proizvodima i energetskim sustavima, poput pametnih telefona i solarnih panela, opasne su kada su radnici izlo\u017eeni. Zbog ograni\u010denih koli\u010dina tih materijala i kako bi se smanjio nepotrebni opasni otpad, EU poti\u010de i provodi zakone o za\u0161titi okoli\u0161a od posljedica optere\u0107enja. Razvit \u0107e se industrija koja \u0107e to provoditi, a u kojoj izlo\u017eenost opasnim tvarima predstavlja ozbiljan rizik. Nu\u017eno je da se sigurnost i zdravlje tih radnika adekvatno rije\u0161e. <\/p>\n

Razvoj i va\u0111enje strate\u0161kih sirovina u EU<\/h2>\n

Zaposlenici mogu biti izlo\u017eeni opasnim tvarima ne samo tijekom prikupljanja i ponovne upotrebe sirovina, ve\u0107 i tijekom procesa ekstrakcije u rudarstvu, koji je poznat po potencijalnoj izlo\u017eenosti opasnim i kancerogenim tvarima. EU ima za cilj smanjiti svoju ovisnost o drugim zemljama za odre\u0111ene sirovine i uspostavio je okvir za osiguranje sigurne i odr\u017eive opskrbe kriti\u010dnim i strate\u0161kim sirovinama. Ciljevi su postavljeni na 10% ekstrakcije u EU, 40% kapaciteta prerade, 25% recikliranja i ne vi\u0161e od 65% godi\u0161nje potro\u0161nje EU iz jedne tre\u0107e zemlje. Uz napore u recikliranju, ovi ciljevi podrazumijevaju \u0161irenje rudarskih aktivnosti unutar EU. <\/p>\n

Strate\u0161ke sirovine EU-a<\/h3>\n
\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Strate\u0161ka sirovina<\/th>\nReprezentativna tvar<\/th>\nCMR klasifikacija<\/th>\n<\/tr>\n<\/thead>\n
Bizmut<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Borat<\/td>\nBorna kiselina (10043-35-3)<\/td>\ntoksi\u010dno za reprodukciju<\/td>\n<\/tr>\n
Galij<\/td>\nGalijev arsenid (1303-00-0)<\/td>\ntoksi\u010dno za reprodukciju<\/td>\n<\/tr>\n
Germanij<\/td>\nGermanijev dioksid (1310-53-8)<\/td>\ntoksi\u010dno za reprodukciju<\/td>\n<\/tr>\n
Kobalt<\/td>\nKobalt(II)karbonat (513-79-1)<\/td>\nkancerogen, toksi\u010dan za reprodukciju<\/td>\n<\/tr>\n
Bakar<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Rijetke zemlje (za magnete)<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Litij<\/td>\nLitijev karbonat (554-13-2)<\/td>\notrovno za reprodukciju (u raspravi)<\/td>\n<\/tr>\n
Magnezij<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Mangan<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Metali platinske skupine<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Prirodni grafit<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Nikal<\/td>\nNikalsulfat (7786-81-4)<\/td>\nkancerogen, mutagen, toksi\u010dan za reprodukciju<\/td>\n<\/tr>\n
Silicijev metal<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Titan<\/td>\nTitanijev dioksid (13463-67-7)<\/td>\nkarcinogon (sudsko mi\u0161ljenje)<\/td>\n<\/tr>\n
Volfram<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>
Referenca: Packroff, R., Clever, M., Reese, J.; Sicher ist Sicher, 11\/2023, str.493-499<\/figcaption><\/figure>\n

Sigurne i odr\u017eive kemikalije i materijali ve\u0107 po dizajnu<\/h2>\n

Uz izazove vezane uz opasne sirovine, potrebno je uzeti u obzir i dizajn novih kemikalija, materijala i proizvoda. Ovdje se Strategija kemikalija za odr\u017eivost<\/a> (CSS) usredoto\u010duje na inovacije za sigurnu i odr\u017eivu proizvodnju kemikalija u EU. Jedna va\u017ena skupina materijala su umjetna vlakna razli\u010ditih razmjera. U tom kontekstu, inhalacijske pra\u0161ine iz vlakana koje zadovoljavaju takozvane ‘kriterije WHO-a’ predstavljaju visok kancerogeni potencijal. Iako je siguran dizajn mnogih vrsta vlakana tehni\u010dki ostvariv, znanstvenici i in\u017eenjeri koji se bave materijalima moraju biti svjesni potencijalnih zdravstvenih rizika. Mo\u017eda je najbolji na\u010din podizanja svijesti integriranje informacija o potencijalnim zdravstvenim rizicima dizajna materijala u njihovo obrazovanje. <\/p>\n