U Europi se svake godine dijagnosticira rak kod oko 1,6 milijuna ljudi radne dobi. Zahvaljujući medicinskom napretku, broj preživjelih od raka raste, a sve više oporavljenih pacijenata vraća se na posao.
Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA, jedan od šest partnera) pruža pregled onoga što se zna o ovom novom problemu na temelju znanstvene literature. Ukupni ekonomski gubitak za Europsku uniju zbog izgubljenih radnih dana kao posljedice raka procijenjen je na 9,5 milijardi eura u 2009. godini. Međutim, iako je povratak na posao preživjelih od raka ekonomski važan, malo se izvještava o troškovima neuspjeha. Mnogi preživjeli od bolesti bore se s povratkom na posao, ali taj proces nije uvijek jednostavan i mogu se suočiti s poteškoćama.
Problemi s povratkom na posao
Istraživanja pokazuju da radnici pogođeni rakom prijavljuju različite učinke bolesti i njezina liječenja na svoje zdravlje, uključujući mentalne, kognitivne i fizičke simptome. Umor, iscrpljenost i emocionalni stres najčešće su posljedice, bez obzira na vrstu raka. Druge implikacije raka mogu biti depresija, anksioznost, bol i problemi s pažnjom i pamćenjem. Kao rezultat jednog ili više ovih simptoma, njihova radna produktivnost i radna sposobnost mogu biti ugrožene, što otežava ostanak ili ponovni ulazak na tržište rada, a preživjeli od raka možda neće moći obavljati svoje uobičajene zadatke. Drugi čimbenici koji utječu na povratak na posao nakon liječenja raka su značenje rada i motivacija za rad te stavovi i ponašanja kolega ili poslodavaca. Negativna iskustva poput osjećaja stigmatizacije ili diskriminacije ili neželjenih prilagodbi na radnom mjestu ometaju povratak.
Rješavanje svih ovih čimbenika moglo bi poboljšati stope povratka na posao i istaknuti radnike koji su posebno izloženi riziku od nepovratka na posao. Općenito, preživjeli od raka cijene prilagodbe na radu koje pružaju poslodavci i podršku za povratak na posao od strane zdravstvenih djelatnika, sve dok se o njima dogovori i konzultira s radnicima. Međutim, iako su takvi programi dostupni u brojnim zemljama, čini se da postoji nedostatak svijesti o njima i o tome što se može učiniti kako bi preživjeli od raka ostali na poslu.
Prema izvješću EU-OSHA-e, čini se da veličina tvrtke utječe na mogućnosti povratka na posao osoba koje su preboljele rak. U tvrtkama s manje od 250 radnika, informacije i svijest o resursima za strategije ili programe povratka na posao posebno su oskudne. Povratak na posao za samozaposlene i one koji rade u malim poduzećima još je problematičniji.
Što se može učiniti kako bi se podržao povratak na posao preživjelih od raka
Potrebne su učinkovite intervencije kako bi se omogućio povratak na posao. Prijateljskiji povratak na posao zaposlenika oboljelih od raka poboljšao bi dobrobit ove ranjive skupine i smanjio financijske troškove za radnike, poslodavce i društvo.
Dokazano je da multidisciplinarne intervencije usmjerene na radnika povećavaju stopu povratka na posao, iako samo u maloj mjeri. Te intervencije uključuju fizioterapiju, radnu terapiju, logopedsku terapiju, profesionalnu rehabilitaciju, obrazovanje, savjetovanje i osposobljavanje. Međutim, izvješće koje je provela EU-OSHA pokazuje da se malo zna o učinkovitosti intervencija za povratak na posao, uključujući one koje predviđaju prilagodbe radnog mjesta.
Zbog toga je sljedeći korak EU-OSHA-e daljnje istraživanje postojećih intervencija na radnom mjestu i primjera dobre prakse programa povratka na posao, kao i iskustava poduzeća kroz studije slučaja tvrtki. Objavit će se više informacija o uspješnim instrumentima, intervencijama, programima i praksama te preporukama iz praktičnih iskustava. Krajnji je cilj pružiti mogućnosti politike koje donositelji odluka mogu razmotriti kako bi povećali i podržali povratak na posao pacijenata oboljelih od raka. EU-OSHA također priprema kratki dokument koji je namijenjen kao vodič poduzećima koja se suočavaju sa slučajem raka među svojim radnicima.
