Laboratorijski tehničari, specijalizirani za proučavanje mikroskopske strukture tkiva, često rade s raznim opasnim tvarima. Te se tvari koriste u procesima pripreme, bojenja i konzerviranja tkiva te mogu predstavljati značajan zdravstveni rizik ako se ne pridržavaju odgovarajućih sigurnosnih protokola. Osim kancerogenog etilen oksida koji se može koristiti za dezinfekciju ili dekontaminaciju, formaldehid se prvenstveno koristi za fiksaciju tkiva u histopatologiji, što može uzrokovati iritaciju očiju, kože i dišnog sustava.
Kronična izloženost može dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih problema, uključujući rak. Neke kemikalije koje se koriste za bojenje, bojenje i fiksiranje kancerogene su ili otrovne ako se progutaju, udišu ili dođu u dodir s kožom. Provođenje temeljite procjene rizika prije početka bilo kakvog rada kako bi se identificirale potencijalne opasnosti od najveće je važnosti. Za zadržavanje i ventilaciju opasnih para i isparenja treba koristiti digestor, a dodatno je potrebna i odgovarajuća izmjena zraka u laboratorijima.
Treba provoditi redovitu obuku o rukovanju opasnim tvarima te pravilnom rukovanju i odlaganju bioloških materijala. Sigurne radne prakse uključuju osiguravanje da su sve kemikalije i uzorci pravilno označeni informacijama o opasnosti. Dodatno se preporučuju redoviti zdravstveni pregledi radi praćenja znakova bolesti povezanih s izloženošću.
Razumijevanjem i primjenom ovih sigurnosnih mjera, laboratorijski tehničari mogu ublažiti rizike povezane s izloženošću opasnim tvarima u svom radnom okruženju.
