Dekarbonizacija i sigurnost i zdravlje na radu

EU je postavila ambiciozne klimatske ciljeve kako bi do 2050. postala prvi klimatski neutralan kontinent, a dekarbonizacija i ponovna upotreba kritičnih materijala dva su ključna cilja. Iako su te težnje pohvalne, one predstavljaju značajne izazove u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu.

S jedne strane, Zeleni plan snažno se usredotočuje na postupno ukidanje tvari koje su štetne za ljudsko zdravlje i okoliš. S druge strane, ponovna upotreba materijala i proizvodnja novih izvora energije, poput baterija za elektromobilnost i vjetroturbina, uključuju rukovanje opasnim, a ponekad i kancerogenim tvarima. Uzimajući u obzir ove implikacije koje dolaze uz osiguranje klimatskih ciljeva, ključno je da nova radna mjesta u kružnom (zelenom) gospodarstvu daju prioritet sigurnosti i održivosti, posebno u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu.

Sukobljeni ciljevi

Primjer tih zabrinutosti može se vidjeti u uredbi EU o baterijama . EU ima za cilj povećati prikupljanje (malih) baterija, čime se povećava prisutnost recikliranog kobalta (kancerogenog), olova (toksičnog za reprodukciju), litija (toksičnog za reprodukciju) i nikla (kancerogenog, mutagenog i toksičnog za reprodukciju) u novim baterijama. S obzirom na to da će u bliskoj budućnosti u proizvodnji baterija u EU raditi 800 000 kvalificiranih zaposlenika (prema Zakonu o neto nultoj industriji ), ključno je da tvrtke u ovom sektoru provedu politike dužne pažnje i pokušaju zamijeniti opasne tvari. Osim toga, nacionalna nadležna tijela imat će ovlasti i trebala bi pokrenuti ograničenja za određene upotrebe, slične onima navedenima u uredbi REACH.

Popravljivost i ponovna upotreba

Mnoge sirovine koje se koriste u proizvodima i energetskim sustavima, poput pametnih telefona i solarnih panela, opasne su kada su radnici izloženi. Zbog ograničenih količina tih materijala i kako bi se smanjio nepotrebni opasni otpad, EU potiče i provodi zakone o zaštiti okoliša od posljedica opterećenja. Razvit će se industrija koja će to provoditi, a u kojoj izloženost opasnim tvarima predstavlja ozbiljan rizik. Nužno je da se sigurnost i zdravlje tih radnika adekvatno riješe.

Razvoj i vađenje strateških sirovina u EU

Zaposlenici mogu biti izloženi opasnim tvarima ne samo tijekom prikupljanja i ponovne upotrebe sirovina, već i tijekom procesa ekstrakcije u rudarstvu, koji je poznat po potencijalnoj izloženosti opasnim i kancerogenim tvarima. EU ima za cilj smanjiti svoju ovisnost o drugim zemljama za određene sirovine i uspostavio je okvir za osiguranje sigurne i održive opskrbe kritičnim i strateškim sirovinama. Ciljevi su postavljeni na 10% ekstrakcije u EU, 40% kapaciteta prerade, 25% recikliranja i ne više od 65% godišnje potrošnje EU iz jedne treće zemlje. Uz napore u recikliranju, ovi ciljevi podrazumijevaju širenje rudarskih aktivnosti unutar EU.

Strateške sirovine EU-a

Strateška sirovina Reprezentativna tvar CMR klasifikacija
Bizmut
Borat Borna kiselina (10043-35-3) toksično za reprodukciju
Galij Galijev arsenid (1303-00-0) toksično za reprodukciju
Germanij Germanijev dioksid (1310-53-8) toksično za reprodukciju
Kobalt Kobalt(II)karbonat (513-79-1) kancerogen, toksičan za reprodukciju
Bakar
Rijetke zemlje (za magnete)
Litij Litijev karbonat (554-13-2) otrovno za reprodukciju (u raspravi)
Magnezij
Mangan
Metali platinske skupine
Prirodni grafit
Nikal Nikalsulfat (7786-81-4) kancerogen, mutagen, toksičan za reprodukciju
Silicijev metal
Titan Titanijev dioksid (13463-67-7) karcinogon (sudsko mišljenje)
Volfram
Referenca: Packroff, R., Clever, M., Reese, J.; Sicher ist Sicher, 11/2023, str.493-499

Sigurne i održive kemikalije i materijali već po dizajnu

Uz izazove vezane uz opasne sirovine, potrebno je uzeti u obzir i dizajn novih kemikalija, materijala i proizvoda. Ovdje se Strategija kemikalija za održivost (CSS) usredotočuje na inovacije za sigurnu i održivu proizvodnju kemikalija u EU. Jedna važna skupina materijala su umjetna vlakna različitih razmjera. U tom kontekstu, inhalacijske prašine iz vlakana koje zadovoljavaju takozvane ‘kriterije WHO-a’ predstavljaju visok kancerogeni potencijal. Iako je siguran dizajn mnogih vrsta vlakana tehnički ostvariv, znanstvenici i inženjeri koji se bave materijalima moraju biti svjesni potencijalnih zdravstvenih rizika. Možda je najbolji način podizanja svijesti integriranje informacija o potencijalnim zdravstvenim rizicima dizajna materijala u njihovo obrazovanje.

Ostanite povezani

Prijavite se na naš newsletter kako biste postali dio naše zajednice. Ili nas pratite na LinkedInu i pridružite se razgovoru!

Sign up for our newsletter to become part of our community. Or follow us on LinkedIn and join the conversation!
Prijavite se na naš newsletter kako biste postali dio naše zajednice. Ili nas pratite na LinkedInu i pridružite se razgovoru!