• Predmet: Kancerogeni
• Predmetno područje: Kemija (prirodne znanosti)
• Dobna skupina: (Minimum) 9. razred osnovne škole (14 godina)

Ciljevi lekcije

• Studenti produbljuju svoje znanje o opasnim svojstvima tvari i načinu njihova označavanja, kao i o rukovanju opasnim tvarima, posebno karcinogenim, mutagenim i reprotoksičnim kemikalijama (CMR).
• Učenici dopunjuju svoje znanje o raku i karcinogenima (vidi sadržaj stanica).
• Učenici razvijaju vještine korištenja/rada s različitim izvorima podataka (baze podataka, internet, stručna literatura itd.) te prezentiranja ili oblikovanja kratkih, sažetih tekstova o temi i mini aktivnosti.
• Učenici se osposobljavaju za suradničko učenje i komunikaciju te razvijaju kritičko mišljenje.

Aktivnosti

Cilj je pružiti ključne aspekte/informacije o karcinogenima u ograničenom vremenu rotirajući kroz sedam stanica.

1. Što je rak?
2. Svojstva karcinogena
3. Označavanje karcinogena
4. Klasifikacija karcinogena
5. Primjeri karcinogena i njihova svojstva
6. Mogući kancerogeni na radnom mjestu
7. 12 savjeta za sprječavanje raka

Moguće varijante implementacije

Najosnovnija implementacija

Učitelj priprema sadržaj i aktivnosti na zasebnoj, samostojećoj stanici.

Napredna implementacija

Vrijeme preliminarne pripreme:
Formiraju se trojke/grupe (nasumične ili imenovane) koje biraju teme (izaberite – izvucite redoslijed odabira teme postaje). Trojke/grupe pripremaju sadržaj postaje prema sljedećim kriterijima:

• Poboljšanje sadržaja stanice:
  Na temelju pripremljenog sadržaja i raznih izvora, izdvajaju ključni (kratki, sažeti) sadržaj/informacije, važne i relevantne za vršnjake.
• Didaktičko usavršavanje stanice:
  Učenici predstavljaju sadržaj/informacije na nezaboravan („što više i što lakše (razumljivo)“) ili zanimljiv način, uz edukativne materijale, pomagala i/ili planirane aktivnosti u trajanju od 5 minuta → Priprema edukativnih materijala

Formativna implementacija

Prije implementacije, nakon pripreme sadržaja za stanice, slijedi vršnjačka analiza materijala za učenje – Trijade/grupe pregledavaju sadržaj ili materijal za učenje za svaku stanicu (npr. svaka grupa pregledava sadržaj stanice s jednim manjim brojem) i daju povratne informacije (povratne informacije u trajanju od 5 minuta) o opsegu, stručnosti, transparentnosti, jasnoći i upotrebljivosti materijala (za sve).

Trijade/grupe se vraćaju na svoja mjesta i, ako je potrebno, pokušavaju poboljšati svoj nastavni materijal na temelju povratnih informacija (10 minuta).

Vrijeme implementacije

• Početak aktivnosti:
  Rotacija grupa kroz stanice u smjeru kazaljke na satu.
• Jednostavna implementacija:
  Grupe se izmjenjuju između postaja u prikladnim vremenskim intervalima (npr. 5 minuta).
• Napredna implementacija:
  Svaki član trojca ima svoju boju (npr. zelenu, plavu i crvenu). Odabrana boja (koju određuje učitelj) ostaje na svojoj stanici (domaćin) dok druge dvije prelaze na sljedeću. Za 5 minuta, domaćin stanice predstavlja temu ili vodi aktivnost na tu temu. U sljedećem krugu, domaćin postaje jedan od gostujućih učenika (druge boje) itd. (rotacija traje 35 minuta + 10 minuta rezerve).

Mogući sadržaj i aktivnosti po stanicama

Stanica 1: Što je rak?

Pitanje za studente:

• Kako razumijete bolest rak?
• Imate li iskustva s ovom bolešću u svojoj široj obitelji?

Rak je bolest karakterizirana nekontroliranom diobom stanica. Dioba stanica je normalan proces u ljudskom tijelu, ali samo onoliko koliko je potrebno za normalnu, fiziološku obnovu ostarjelih stanica. Međutim, u stanicama raka dioba se odvija nekontrolirano i zbog te nekontrolirane diobe mutirane stanice raka često rastu u okolno tkivo, pa se mogu čak i proširiti (metastazirati) kroz krvne ili limfne žile u udaljene organe.

Što je rak? Opći aspekti

Rak nije samo jedna bolest, već je naziv za više od dvjesto različitih bolesti, koje se sve mogu svrstati u nekoliko širokih skupina (karcinomi, sarkomi, leukemija i limfomi), ovisno o organima u kojima se javljaju. Vjerojatnost razvoja raka počinje značajno rasti od 45. do 50. godine života. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), rak je drugi najčešći uzrok smrti u svijetu, odmah nakon kardiovaskularnih bolesti, s gotovo 10 milijuna smrtnih slučajeva u 2020. godini. Ove godine u Europskoj uniji (EU) dijagnosticiran je rak kod 2,7 milijuna ljudi. Procjenjuje se da rak uzrokuje 52% svih smrtnih slučajeva povezanih s radom u Europskoj uniji. Zbog izloženosti karcinogenima na radu, svake godine se dijagnosticira rak otprilike 120 000 ljudi, a gotovo 80 000 izgubi život.

Pitanja za studente

• Što bi se još znanstveno moglo reći o raku? (Istražite pouzdan izvor.)
• Tko može oboljeti od raka i zašto?
• Kako biste dovršili svoje bilješke o tome što je rak?

Stanica 2: Svojstva karcinogena

Pitanja za studente:

• Što NAPO kaže o karcinogenima?
• Pogledajte NAPO-ov film „Opasnost: Kemikalije“ i odgovorite na pitanja na listu za zapažanje.
• Kako opasne (toksične, kancerogene) tvari mogu ući u tijelo? Označi to na dijagramu!
• Koja su svojstva opasnih tvari filmaši željeli istaknuti prikazanim ulomcima?

• Jesu li učinci karcinogena odmah vidljivi?
• Što znači dugotrajna izloženost kancerogenu? Kako još nazivamo takvu izloženost opasnim tvarima?

Postaja 3: Označavanje karcinogena

Pitanje za studente

• U NAPO filmu primijetili ste piktogram. Jeste li upoznati s njim?

Ovo je relativno novi piktogram koji označava posebno opasnu skupinu tvari. Naziva se i CMR piktogram (kratica izvedena od pojmova karcinogene , mutogene tvari i tvari toksične za reprodukciju ).

Pitanje za studente

• Kako biste preveli CMR na svoj jezik?

Kancerogen može biti kemijski, fizički ili biološki agens ili neki drugi faktor koji može uzrokovati rak ili povećati njegovu učestalost. Mutageni (mutagene tvari) uzrokuju mutacije ili povećavaju učestalost mutacija. Mutacija je trajna promjena u količini ili strukturi genetskog materijala stanice. Ako te mutacije utječu na zametne stanice (jajne stanice ili spermije), mogu se prenijeti na potomstvo. Mutageni mogu biti fizičkog podrijetla (izloženost ionizirajućem zračenju ili ultraljubičastom zračenju), kemijskog podrijetla (izloženost tvarima poput benzena ili formaldehida) ili biološkog podrijetla (infekcija određenim biološkim agensima (virusi, bakterije i paraziti).

Opasne tvari, poput karcinogena, nisu označene samo piktogramima , već i upozorenjima te H i P oznakama.

Koje su riječi upozorenja? To su riječi koje označavaju stupanj ozbiljnosti opasnosti kako bi dodatno upozorile čitatelja na potencijalnu opasnost. Takve riječi su npr. OPASNOST ili UPOZORENJE u slučaju karcinogena kategorije 1A ili 1B ili kategorije 2 (s kategorijama karcinogena upoznat ćete se na sljedećoj postaji).

H-upozorenja su upozorenja o opasnostima koja opisuju prirodu opasne tvari i odgovarajuće je klasificiraju u njezinu klasu ili kategoriju brojem. Za karcinogene tvari, te su izjave npr.:

H350: Može uzrokovati rak.
H350i: Može uzrokovati rak udisanjem.
H351: Sumnja se da uzrokuje rak.

P-izjave su oznake opreza koje opisuju preporučene mjere pri rukovanju određenom opasnom tvari kako bi se smanjili ili spriječili štetni učinci izloženosti, uporabe ili odlaganja opasne tvari. Za karcinogene, te oznake su npr.:

P201: Prije upotrebe pribaviti posebne upute.
P202: Ne rukovati dok se ne pročitaju i razumiju sve sigurnosne mjere.

Postaja 4: Klasifikacija karcinogena

Pitanje za studente

• Pažljivo pročitajte tekst u nastavku i odgovorite koja je razlika između europskog i međunarodnog (američkog) sustava za klasifikaciju karcinogena?

Kancerogena tvar uzrokuje rak ili povećava njegovu učestalost. Tvari koje su u ispitivanjima na životinjama uzrokovale benigne i maligne formacije smatraju se pretpostavljenima ili se sumnja da su kancerogene za ljude, osim ako ne postoje jaki dokazi da mehanizam nastanka tumora nije relevantan za ljude. Klasifikacija tvari kao karcinogena je proces kojim se tvari klasificiraju u jednu od kategorija na temelju snage i pouzdanosti dokaza. Podaci za klasifikaciju dobivaju se laboratorijskim ispitivanjem, računalnim metodama i ljudskim iskustvom (epidemiološke studije). Klasifikacija opasnih i kancerogenih tvari (u skladu s Uredbom CLP) temelji se na identificiranju opasnih svojstava tih tvari (NE na identificiranju njihovog rizika).

Europska unija primjenjuje Uredbu o klasifikaciji, označavanju i pakiranju (CLP), koja klasificira karcinogene tvari na temelju dokaza iz pouzdanih studija na ljudima i životinjama te, gdje je potrebno, dodatnih podataka. Njome su definirane dvije različite kategorije opasnosti:

• Kategorija 1: uključuje tvari za koje se zna ili se sumnja da su kancerogene za ljude i podijeljena je u dvije kategorije:
  • Kategorija 1A: uključuje dokazane ljudske karcinogene (epidemiološke studije);
  • Kategorija 1B: uključuje tvari za koje se zna da imaju kancerogeni potencijal za ljude na temelju dokaza dobivenih iz životinja.
• Kategorija 2: uključuje tvari za koje se sumnja da su kancerogene za ljude na temelju dokaza iz studija na ljudima i/ili životinjama, ali nisu dovoljno uvjerljivi da bi se tvar svrstala u kategoriju 1A ili 1B.

Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) klasificira kancerogene tvari u četiri ili pet skupina:

• Skupina 1: tvar je kancerogena za ljude
• Skupina 2A: tvar je vjerojatno kancerogena za ljude
• Skupina 2B: tvar je potencijalno kancerogena za ljude
• Skupina 3: tvar se ne može klasificirati kao kancerogena za ljude
• Skupina 4: tvar vjerojatno nije kancerogena za ljude

Načelo klasifikacije IARC-a temelji se na dokazima o kancerogenim rizicima od izloženosti ljudi. Primjer: tvar koja samo vrlo malo povećava vjerojatnost raka kod ljudi pri dugotrajnoj izloženosti visokim dozama (dokazi za ovo malo povećanje su jaki) bit će klasificirana u Kategoriju 1, iako pri normalnoj uporabi tvar ne predstavlja visok rizik.

Postaja 5: Primjeri karcinogena i njihova svojstva

Pitanje za studente

• S ponuđenog popisa (ili po vlastitom nahođenju) odaberite jedan od karcinogena (npr. benzen, akrilamid, formaldehid, azbest) i, koristeći sigurnosno-tehnički list ili zapis o njegovim svojstvima, predočite opasnosti koje nepravilna uporaba može predstavljati.

Postaja 6: Mogući kancerogeni na radnom mjestu

Pitanja za studente

• Pregledajte odabrano radno mjesto i razmotrite s kojim se mogućim kancerogenim tvarima (krom, kadmij, benzen, akrilamid, formaldehid, istrošena mineralna ulja iz strojeva, ispušni plinovi dizelskih motora, drvena prašina, azbest) radnici mogu susresti na tom radnom mjestu?
• Koje mjere poslodavac treba poduzeti?
• Koje mjere radnik treba poduzeti?

Primjer radnog mjesta u građevinarstvu s izloženošću azbestu:

• Azbest se široko koristio u zgradama i građevinskim materijalima. Aktivnostima koje drobe materijale koji sadrže azbest oslobađaju se azbestna vlakna u zrak. Pojedinačna azbestna vlakna ne mogu se vidjeti niti namirisati. Ta se vlakna mogu nesvjesno udahnuti, a zatim se zaglaviti u plućima ili gastrointestinalnom traktu.
• Kod dulje izloženosti, udisanje ili gutanje azbestnih vlakana može uzrokovati upalu i rak (rak pluća i mezoteliom). Latentno razdoblje između izloženosti i pojave raka povezanog s azbestom je vrlo dugo (od 15 do 50 godina).
• Europska unija je 2005. godine zabranila svu upotrebu azbesta te vađenje, proizvodnju i preradu azbestnih proizvoda. Međutim, to ne znači da se ovaj vrlo štetni materijal više ne nalazi u našoj blizini. Naprotiv, nalazi se u mnogim proizvodima kao što su vodovodne cijevi, čelične konstrukcije zgrada, kotlovi za grijanje, brtve i krovovi.
• Što poslodavci moraju učiniti? Prije početka građevinskih radova moraju utvrditi jesu li na gradilištu prisutni materijali koji sadrže azbest. Moraju ispitati hoće li se vlakna ispuštati u zrak tijekom građevinskih radova i strogo se pridržavati važećih propisa. Radnici moraju biti obaviješteni o rizicima i preventivnim mjerama. Radove trebaju obavljati kvalificirani radnici koristeći odgovarajuću opremu i tehnike rada.
• Što radnici moraju učiniti? Moraju koristiti odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu za disanje i zaštitnu odjeću koju osigurava poslodavac. Materijali koji sadrže azbest moraju se ukloniti na način da ih se što manje ošteti.

Pitanja za studente

• Što učiniti ako kao volonter sudjelujete u akciji čišćenja okoliša i primijetite ilegalno odlagalište azbestno-cementnog krova?
• Razmislite postoje li u vašem okruženju zgrade s krovovima od azbestnog cementa.

Azbestne proizvode ne bismo trebali sami zbrinjavati, već se obratiti ovlaštenim izvođačima koji su osposobljeni i imaju odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu. O ilegalnom odlagalištu otpada obavještavate organizatore kampanje zaštite okoliša, koji će obavijestiti nadležne inspekcijske organe.

Primjer radnog mjesta u automehaničarskoj radionici i izloženost emisijama dizelskih motora:

• Većina opasnih tvari je označena i klasificirana, ali postoje i kancerogene tvari koje nastaju kao nusproizvodi tijekom radnog procesa. Budući da one obično nisu označene i nemaju sigurnosno-tehnički list, treba im posvetiti posebnu pozornost. Ispušni plinovi dizelskog motora složena su smjesa plinova, para, tekućih aerosola i čestica. U ispušnim plinovima nalaze se relativno velike količine čađe, a smjesa sadrži nekoliko kancerogenih tvari.
• Kratkotrajna izloženost ispušnim plinovima dizelskog motora može uzrokovati iritaciju očiju, nosa, grla i pluća. Dugotrajna izloženost može povećati rizik od razvoja kroničnih respiratornih bolesti, uključujući rak pluća.

Pogledajte animirani film “Napo podiže svijest o skrivenim ubojicama” .

Pitanje za studente

• Zašto poslodavci moraju obratiti posebnu pozornost na kancerogene tvari koje nastaju kao nusproizvodi tijekom radnog procesa?

Stanica 7: Dvanaest savjeta za sprječavanje raka

Jeste li znali da više od 12 000 Slovenaca godišnje oboli od raka, od kojih 5700 umre? Rak je drugi najčešći uzrok smrti u Sloveniji. Najčešći karcinomi u Sloveniji su:

• Rak kože
• Rak debelog crijeva
• Rak rektuma
• Rak pluća
• Rak dojke
• Rak prostate

Navedeni karcinomi mogu biti povezani s nezdravim načinom života, npr. pretjeranim sunčanjem, nepravilnom prehranom, pušenjem i prekomjernim pijenjem alkoholnih pića, kao i izloženošću karcinogenima na radnom mjestu (npr. izloženost azbestu ostaje veliki problem u postupcima uklanjanja, rušenja i održavanja zgrada).

Vjerojatnost razvoja raka određena je skupom međusobno povezanih čimbenika rizika:

• Čimbenici okoliša (biološki, kemijski i fizički)
• Način života (pušenje, nezdrava prehrana)
• Izloženost karcinogenima u radnom okruženju
• Nasljedna predispozicija
• Nasumično

Izloženost pojedinom faktoru rizika ne znači da će svaka izložena osoba sigurno oboljeti, ali predstavlja veću vjerojatnost da će oboljeti. Dakle, kako izbjeći rak? Kako smanjiti faktore rizika od raka?

Pitanje za studente

• Predložite neke mjere u borbi protiv raka! Usporedite ih s 12 savjeta za prevenciju raka opisanih u letku Saveza slovenskih društava za borbu protiv raka.

12 savjeta kako smanjiti rizik od raka ili ga otkriti prije nego što vas problemi pošalju liječniku

Godine 1986. stručnjaci iz programa Europa protiv raka, na temelju prethodnog znanja o čimbenicima u životnom i radnom okruženju koji su povezani s razvojem raka i o pristupima smanjenju rizika od ove bolesti, izradili su prvu verziju Europskog kodeksa protiv raka. To su savjeti o tome kako živjeti kako bi se smanjila ranjivost i smanjile stope morbiditeta i mortaliteta od raka u stanovništvu uz podršku države. Nova saznanja o čimbenicima rizika raka i mjerama za što ranije otkrivanje bolesti dovela su do izmjena Kodeksa prvo 1995., zatim 2003. i kasnije 2014. godine.

Četvrtu, ažuriranu verziju Kodeksa izradili su stručnjaci okupljeni pod pokroviteljstvom Međunarodne agencije za istraživanje raka, specijalizirane agencije Svjetske zdravstvene organizacije.

Slijeđenje ažuriranih savjeta ne samo da smanjuje prijetnju od raka, već i drugih kroničnih bolesti, posebno kardiovaskularnih, koje su ujedno i najsmrtonosnije. Briga o zdravlju osobna je odgovornost koja je moguća samo u zemlji koja podržava zdravlje u svim politikama, stoga se odgovornost društva ne smije zanemariti u prevenciji raka i drugih bolesti.

Europski kodeks protiv raka 2014.

1. Ne pušite!
   Ne pušite niti koristite duhanske proizvode u bilo kojem obliku! Pušači, prestanite pušiti što je prije moguće!
   
2. Ne pušite u prisutnosti drugih!
   Vaše pušenje može štetiti zdravlju ljudi oko vas! Nemojte pušiti kod kuće ili na poslu.
3. Održavajte zdravu, normalnu težinu!
   Pretilost povećava rizik od raka debelog crijeva i rektuma, kao i mnogih drugih kancerogenih bolesti. Održavajte normalnu težinu uravnoteženom prehranom koja uključuje puno povrća i voća! Održavajte tjelesnu aktivnost!
4. Budite fizički aktivni svaki dan!
   Ograničite vrijeme koje provodite sjedeći! Sudjelujte u raznim aktivnostima (brzo hodanje, trčanje, vožnja biciklom, plivanje, skijaško trčanje)!
5. Jedite zdravo!
   Jedite puno cjelovitih žitarica, mahunarki, povrća i voća! Nemojte jesti previše visokokalorične hrane (hrane bogate šećerom i mastima) i izbjegavajte slatka pića! Izbjegavajte mesne proizvode i jedite manje crvenog mesa i hrane bogate natrijem!
6. Ograničite sve vrste alkoholnih pića!
   Za sprječavanje raka najbolje je uopće ne piti alkoholna pića. Ako ponekad pijete, muškarci mogu popiti najviše dvije jedinice alkoholnih pića dnevno, a žene samo jednu (jedinica sadrži 10 g čistog alkohola, koji se nalazi u 1 dL vina, 2,5 dL piva, 0,3 dL žestokog pića ili 2,5 dL mošta).
7. Izlažite se suncu što je manje moguće!
   Koristite zaštitnu odjeću, pokrivala za glavu, sunčane naočale i kreme. Pazite da izbjegnete opekline od sunca, posebno kod djece!
   Sunčanje u solarijima je također opasno, jer je učinak sličan onome od sunca.
8. Zaštitite se na poslu od opasnih tvari koje uzrokuju rak!
   Informirajte se o tvarima s kojima imate posla na poslu!
   Pridržavajte se smjernica o zdravlju i sigurnosti na radu!
9. Zaštitite se od ionizirajućeg zračenja!
   Tamo gdje u tlu ima više radioaktivnog elementa radona, on može prodrijeti u zgrade – u stambene i radne prostore. Redovito provjetravanje značajno smanjuje koncentraciju radona u prostorijama i štiti od razvoja raka pluća.
10. Žene
    Dojenje smanjuje rizik od raka, stoga dojite svoju djecu ako je moguće! Ograničite upotrebu hormonskih lijekova za ublažavanje simptoma menopauze, jer su povezani s nekim vrstama raka!
11. Pobrinite se da vaša djeca budu cijepljena protiv:
    Hepatitis B
    Humani papiloma virus (HPV) (djevojčice).
12. Sudjelujte u organiziranim programima probira!
    Nakon 50. godine života napravite test na skriveno krvarenje u stolici, koji nudi program Svit! Žene, redovito posjećujte svog ginekologa radi pregleda vrata maternice! Ako dobijete poziv za pregled u programu Zora, odmah se odazovite! Žene starije od 50 godina trebaju zakazati preventivnu mamografiju. Ako dobijete poziv u program Dora, odazovite se pozivu!