Procjenjuje se da je 1,2 milijuna radnika s punim radnim vremenom uključeno u zavarivanje i srodne aktivnosti diljem EU. Isparenja i prašina nastale tijekom procesa zavarivanja mogu potencijalno sadržavati kancerogene spojeve kroma VI, nikla i kobalta te druge opasne tvari.

IARC je klasificirao pare od zavarivanja kao kancerogene za ljude (Skupina 1). Procjenjuje se da je zanimanje zavarivača povezano sa značajnim povećanjem rizika od raka pluća, koji može biti uzrokovan udisanjem prašine i pare od zavarivanja metala.

Gdje se javljaju rizici

Dimovi za zavarivanje nastaju kada se metali zagrijavaju iznad vrelišta (isparavaju), a njihove se pare brzo kondenziraju u vrlo fine čestice (krute čestice ili prašinu). Ključni metali koji se koriste diljem Europe su čelik (nelegirani i nisko-srednje legirani), nehrđajući čelik (na bazi lijevanog željeza i nikla) ​​te aluminij i aluminijeve legure.

Plinsko zavarivanje, elektrolučno zavarivanje, zavarivanje snopom, meko lemljenje, tvrdo lemljenje, tvrdo lemljenje, termičko rezanje ili žljebljenje, ravnanje plamenom i termičko prskanje najvažniji su postupci zavarivanja tijekom kojih mogu nastati kancerogene prašine i pare.
Izloženost dimu zavarivačkih plinova javlja se u više sektora kao što su brodogradnja, automobilska i strojarska gradnja, građevinarstvo (npr. mostovi, stepenice, balkoni), vodoinstalaterstvo, promet i telekomunikacije. Zanimanja su uglavnom zavarivači, rezači plamenom i metalni radnici te oni radnici koji rade u blizini.

Više o supstanci

Vrsta korištenog postupka zavarivanja utjecat će na prirodu i količinu opasnih tvari koje se proizvode u prašini i dimu. Dim koji se emitira postupcima zavarivanja i vrućeg rezanja je različita mješavina opasnih tvari koje se mogu udisati. Sastav dima od zavarivanja ovisit će o osnovnom i dodatnom materijalu te tehnici zavarivanja. Tehnike zavarivanja koje imaju najveće stope emisija su lasersko zavarivanje s dodatnim materijalima, MIG (puna žica, nikal, legure na bazi nikla), MAG (puna žica i punjena žica sa i bez zaštitnog plina), lasersko rezanje, autogeno plameno rezanje, plazma rezanje, lučno prskanje i plameno prskanje. Potencijalno oslobođeni karcinogeni tijekom procesa zavarivanja su spojevi berilija , kadmija , kroma VI , kobalta i nikla .

Opasnosti koje se mogu pojaviti

Akutna izloženost dimu i plinovima zavarivanja može uzrokovati iritaciju oka, nosa i grla, vrtoglavicu i mučninu, kao i groznicu uzrokovanu metalnim parama. Dugotrajna izloženost dimu zavarivanja može uzrokovati oštećenje pluća i razne vrste raka, uključujući rak pluća, grkljana i mokraćnog sustava. Glavne nekancerogene bolesti su akutni ili kronični učinci u dišnim putovima poput KOPB-a, profesionalne astme i zavarivačkih pluća. Međutim, UV svjetlo emitira se tijekom zavarivanja također može uzrokovati očni melanom. Dim koji se oslobađa tijekom zavarivanja mekog čelika (i prisutnost mangana u čeliku) može dovesti do neuroloških simptoma sličnih Parkinsonovoj bolesti. Ti simptomi uključuju poremećaje govora i ravnoteže.

Što možete učiniti

Točna razina rizika od isparenja pri zavarivanju ovisit će o tri čimbenika: koliko je isparenje otrovno, koliko je koncentrirano i koliko dugo ga udišete. Može li se isparenje ukloniti prelaskom na hladni postupak (npr. giljotina) ili se mogu koristiti različiti potrošni materijali (šipke/žice za čišćenje)? Ako ne, najbolje rješenje je smanjiti isparenja redizajniranjem rada i ponovnim razmatranjem korištenih tehnika i materijala, na primjer usisnog plamenika za zavarivanje. Drugo, rješenja bi mogla biti ugradnja učinkovitih sustava opće i lokalne ventilacije (LEV) i ispravno pozicioniranje (stajanje uz vjetar). Ako se ne može osigurati odgovarajuća kontrola iz LEV-a ili ako nije razumno izvedivo osigurati LEV, radnici bi trebali koristiti odgovarajuću opremu za zaštitu dišnih puteva (RPE). Za rad do sat vremena preporučuje se maska ​​za jednokratnu upotrebu FFP3 ili polumaska ​​s P3 filterom. Za dulje radove koristite zaštitnu opremu s dovodom zraka na baterije, s minimalnim dodijeljenim faktorom zaštite od 20 (APF20). Osigurajte testiranje prianjanja RPE na lice. Za zavarivanje na otvorenom, LEV neće funkcionirati, stoga radnici trebaju koristiti odgovarajuću RPE za kontrolu izloženosti. Zavarivači trebaju razumjeti opasnosti materijala s kojima rade. Preporučuje se istraga ako radnici prijave rane simptome.

Reference: Izvješće o procjeni utjecaja, Izvješće o studiji ECHA-e, EU-OSHA, HSE, IARC