Procjenjuje se da je oko 900 000 radnika u EU potencijalno izloženo kromu VI. Studije radnika u industriji proizvodnje kromata, kromatnog pigmenta i kromiranja zaposlenih prije 1980-ih pokazuju povećane stope smrtnosti od raka pluća.
Spojevi kroma VI klasificirani su kao karcinogeni kategorije 1A, što znači da su dokazani uzrok raka kod ljudi. Izloženost kromu VI događa se udisanjem, gutanjem putem hrane ili vode ili izravnim kontaktom s kožom. Zbog jakih korozivnih svojstava, krom VI ima i akutne učinke na zdravlje. Osim toga, izloženost kromu VI može uzrokovati senzibilizaciju kože i dišnih putova, poput astme, te može dovesti do specifične toksičnosti za pluća, jetru i bubrege.
Gdje se javljaju rizici
Izloženost na radnom mjestu uglavnom se javlja kod zavarivanja i drugih vrsta „vrućih radova“ na nehrđajućem čeliku i drugim metalima koji sadrže krom VI. Druge vrste poslova s potencijalnom izloženošću su upotreba pigmenata, boja u spreju i premaza. Druga relevantna područja rada su primjena površinske obrade plastike i metala, npr. rad s kadama za kromiranje. Izloženost se također javlja abrazivnim tehnikama materijala obloženih kromom VI, poput abrazivnog pjeskarenja, brušenja i brušenja. Industrije u kojima dolazi do izloženosti su sektor funkcionalnog prevlačenja, čelik, brodogradilišta, građevinarstvo, industrija betona i radionice za popravak i lakiranje karoserija automobila, kamiona, vlakova i zrakoplova.
Više o supstanci
Krom VI je oblik metalnog elementa kroma. U prirodi je često prisutan s drugim elementima, poput metala, u rudama i potrebno ga je industrijski obrađivati. Najrelevantniji industrijski spojevi sadrže natrij, kalij, cink, stroncij, olovo ili amonij. Kromov trioksid ili kromova kiselina uobičajene su industrijski korištene tvari kroma VI. Metalni krom se namjerno dodaje legiranom čeliku ili se koristi u površinskim obradama za povećanje tehničkih svojstava, poput prokaljivosti, otpornosti na toplinu i koroziju. Spojevi kroma VI mogu se koristiti kao pigmenti u bojama, bojama, tintama i plastici. Također se može koristiti kao antikorozivno sredstvo koje se dodaje bojama, temeljnim premazima i drugim površinskim premazima. Za razliku od kroma VI, drugi relevantan, ali ne i kancerogeni oblik je krom III, koji se može transformirati u krom VI pod oksidativnim uvjetima.
Opasnosti koje se mogu pojaviti
Udisanje visokih razina kroma VI može uzrokovati simptome poput curenja iz nosa, kihanja, kašljanja, svrbeža i peckanja. Ponavljana ili dugotrajna izloženost može uzrokovati ranice u nosu i rezultirati krvarenjem iz nosa i oštećenjem nosne pregrade. Kontakt s kožom uzrokuje ozbiljnu iritaciju, a oralni unos može uzrokovati akutno trovanje (gastrointestinalne simptome). Neki zaposlenici postaju alergični na krom VI. Udisanje kromatnih spojeva tada može uzrokovati simptome astme. Kronična izloženost kože kromu VI može dovesti do slabo zacjeljujućih čireva koji se pojavljuju nakon ozljeda kože; oralni unos može uzrokovati sistemske učinke na bubrege i jetru. Dugotrajna izloženost kromu VI u zraku može uzrokovati rak pluća, nosa i sinusa.
Latentno razdoblje između karcinoma povezanih s kromom VI je do 20 godina nakon izlaganja kromu VI.
Što možete učiniti
Najučinkovitiji način sprječavanja izloženosti je zamjena proizvodima bez kroma VI ili s nižim udjelom kroma VI. Za specifične upotrebe i ako je primjenjivo, tehničke alternative mogu biti iscrpljene (npr. fizičko taloženje iz pare, prevlačenje kromom III, upotreba tekućih oblika kromovih spojeva itd.). Ako se proizvodi koji sadrže krom VI ne mogu zamijeniti, izloženost tvari treba smanjiti inženjerskim kontrolama. Na primjer, koristite usisni plamenik za zavarivanje i odgovarajuće lokalne i radioničke ventilacijske sustave. Kontinuirano provodite ispravna mjerenja izloženosti kako biste znali kada treba poduzeti mjere. Istražite prijavljuju li radnici rane simptome. Kontinuirano osvještavajte radnike o učincima izloženosti. Osim toga, obučite radnike o opasnostima, sigurnim radnim praksama i učinkovitim higijenskim mjerama.
Osigurajte da radnici imaju odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu, kao što su odgovarajuća zaštita za disanje, zaštitna odjeća i rukavice. U nekim slučajevima može biti potreban respirator. Osobnu zaštitnu opremu treba koristiti samo kao krajnju mjeru, nakon što su predstavljena moguća tehnička rješenja. Iako se izloženost kromu VI uglavnom odvija udisanjem, treba izbjegavati i kontakt s kožom.