Može se pretpostaviti da je nekoliko milijuna radnika u EU profesionalno izloženo skupini kemikalija koje se često nalaze u otapalima poznatim kao hlapljive organske tvari (VOC). Ova heterogena skupina uključuje tvari poput benzena i formaldehida, koje su među najčešćim kancerogenim izloženostima povezanim s radom u EU.
Izloženost se obično događa udisanjem ili, u slučaju tvari koje se apsorbiraju kroz kožu, putem kože.
Neki hlapljivi organski spojevi (VOC) klasificirani su kao jasno kancerogeni (npr. benzen – Karcinom kat. 1A ili formaldehid – Karcinom kat. 1B) ili kao toksični za reprodukciju (npr. toluen – Repr. Kat. 2). Budući da HOS-ovi predstavljaju heterogenu skupinu tvari, moguće su višestruke izloženosti u obliku smjese tvari. Izloženost takvoj smjesi štetnih tvari može značajno povećati povezani rizik od raka.
Gdje se javljaju rizici
Hlapljivi organski spojevi (VOC) uključuju širok raspon uobičajeno korištenih tvari, poput onih koje se nalaze u otapalima, (fosilnim) gorivima, sredstvima za čišćenje, bojama i lakovima, pesticidima ili ljepilima.
Na radnom mjestu se prvenstveno nalaze svugdje gdje se koriste, prerađuju ili ispuštaju organska otapala kao nusproizvodi. Visoka ili vršna izloženost javlja se prilikom bojanja raspršivanjem, čišćenja ili odmašćivanja otapalima, čišćenja spremnika u zatvorenim prostorima i održavanja ili tijekom obnove građevina. Nadalje, izloženost srednjeg intenziteta javlja se u kemijskoj i plastičnoj proizvodnji, u proizvodnji ljepila, premaza i tinti te tijekom prerade gume i plastike.
Druga izloženost obično se javlja tijekom bojanja i premazivanja, tijekom popravka i održavanja vozila, u tiskarskoj i izdavačkoj industriji, sektoru čišćenja i zdravstva.
Više o supstanci
Općenito govoreći, hlapljivi organski spojevi (VOC) – ovisno o definiciji – su organski spojevi koji imaju tlak pare od 0,01 kPa ili više pri 293,15 K ili organski spojevi s vrelištem do 250 °C pri standardnom tlaku od 101,3 kPa. Posljedično, značajne količine tih tvari ulaze u plinovitu fazu čak i na sobnoj temperaturi, što predstavlja rizik od izloženosti prvenstveno udisanjem. Istovremeno, mnoge od tih tvari su lipofilne i stoga se potencijalno mogu apsorbirati kroz kožu, poput organskih otapala benzena, toluena i ksilena.
Ne postoji obvezujuća granična vrijednost izloženosti na radnom mjestu na razini cijele EU, ali postoje obvezujuće vrijednosti za benzen (0,66 mg/m³), formaldehid (0,37 mg/m³) i vinil klorid (2,6 mg/m³).
Opasnosti koje se mogu pojaviti
Ovisno o sastavu, akutna izloženost hlapljivim organskim spojevima (VOC) može uzrokovati različite simptome, poput vrtoglavice, glavobolje ili iritacije očiju, nosa i dišnih putova.
Dugoročno, izloženost može dovesti do raka poput leukemije (benzen), raka nazofaringealnog područja (formaldehid) ili raka jetre (vinil klorid).
Neki hlapljivi organski spojevi (VOC) također su klasificirani kao toksični za reprodukciju (kao što je toluen – kategorija 2).
Što možete učiniti
Idealno bi bilo kontrolirati rizike izloženosti hlapljivim organskim spojevima (VOC) zamjenom ili uklanjanjem. Odabir tvari s nižim tlakom pare pomaže u smanjenju ispuštanja tvari u okolni zrak. Provjerite mogu li se koristiti sustavi na bazi vode za smanjenje upotrebe otapala. Zamijenite dezinficijense onima koji ne sadrže aldehide.
Koristite tvari u zatvorenim sustavima kako biste spriječili izloženost i uhvatili emisije na izvoru pomoću lokalne ispušne ventilacije. Provedite mjerenja izloženosti na radnom mjestu, uključujući procjenu izloženosti smjesama tvari, i imajte na umu veći rizik od višestruke izloženosti. Smanjite vrijeme izloženosti na najmanju moguću mjeru i izbjegavajte kontakt s kožom. Redovito mijenjajte radnu odjeću kako biste smanjili rizik od kontaminacije.
Konačno, osobna zaštitna oprema može se koristiti i nakon što su iscrpljene sve druge preventivne mjere kako bi se dodatno smanjila bilo kakva preostala izloženost: na primjer korištenjem prikladnih zaštitnih rukavica, zaštitnih naočala i respiratornih maski. U tom kontekstu veličina, priroda i učinkovitost zaštitne opreme moraju se prilagoditi opasnostima na radnom mjestu i individualnim okolnostima.
Reference: Savezna agencija za okoliš, Europska agencija za okoliš, Europska komisija, EUR-Lex, EU-OSHA (WES), Njemačko društvo za toksikologiju, GESTIS, WHO
