Stvaranje procesom nastalih karcinogena nakon abrazije

Većina opasnih tvari je označena i identificirana, ali postoje i karcinogeni koji nastaju kao nusproizvod tijekom radnog procesa, takozvani karcinogeni generirani procesom (PGC). Budući da PGC obično nisu označeni i nisu navedeni u sigurnosno-tehničkim listovima, tim PGC-ima treba posvetiti posebnu pozornost u praksi zaštite na radu jer su milijuni radnika u Europi svakodnevno izloženi PGC-ima.

Jedan od procesa koji emitira PGC-ove je abrazija. Abrazija je erozija materijala pomicanjem površina s jedne strane na drugu. Prilikom abrazije dolazi do stvarnog oštećenja materijala, što u mnogim slučajevima dovodi do oslobađanja abrazivne prašine. U radnim okruženjima abrazivna prašina nastaje, na primjer, tijekom piljenja tvrdog drva/metala ili bušenja betona. Abrazivna prašina može sadržavati kancerogene tvari i lako se udiše ako se ne primjenjuju strategije uklanjanja i kontrole.

Koje aktivnosti dovode do abrazije?

Abrazija može biti uzrokovana nizom različitih procesa, kao što su rezanje, bušenje, brušenje, pjeskarenje, blanjanje, brušenje, glodanje, piljenje i drobljenje materijala. Kancerogene tvari mogu biti prisutne u abrazivnoj prašini koja se oslobađa tijekom tih aktivnosti, a zatim se udisati i uzrokovati zdravstvene probleme. Također, metenje prašine nakon abrazivnih aktivnosti može dovesti do izloženosti.

Gdje se javljaju rizici

Izloženi radnici su: radnici na pjeskarenju, operateri u proizvodnji opeke, betona ili pločica, zidari, keramičari i lončari, betonari, operateri drobljenja i mljevenja, operateri brusilica, operateri preša u industriji drvnih proizvoda, operateri tokarilica, građevinski radnici i stolari. Industrije u kojima je izloženost česta su građevinarstvo, industrija namještaja te šumarska i stolarska industrija.

Koliko je radnika izloženo?

Najpoznatije kancerogene tvari koje se oslobađaju abrazijom su respirabilna prašina silicijevog dioksida (kvarc) i prašina tvrdog drva, a procjenjuje se da je izloženost tih tvari u EU iznosila 5 milijuna radnika, odnosno 3 milijuna radnika.

Učinci na zdravlje

Kada radnici udišu prašinu tvrdog drva, ona se taloži u nosu, grlu i donjim dišnim putovima. Izloženost prašini tvrdog drva može uzrokovati respiratorne bolesti, iritaciju oka, kožne bolesti, a u slučaju dulje izloženosti i rak.
Kada radnici udišu kristalni silicijev dioksid, plućno tkivo reagira razvojem fibrotičnih čvorića i ožiljaka oko čestica silicijevog dioksida. Nije jasno kako silicijeva prašina točno uzrokuje rak pluća.

Za detaljne informacije o zdravstvenim učincima određenih kancerogenih metala i materijala, molimo posjetite informativne listove za pojedinačne tvari na mrežnoj stranici: Silicijeva prašina , Krom VI , Prašina tvrdog drva .

Što učiniti?

• Abrazivne prašine se obično ne smatraju opasnima za ljudsko zdravlje, stoga treba posvetiti posebnu pozornost svjesnosti o tim tvarima i mjerama za ublažavanje izloženosti.
• Kao i kod bilo koje druge kemikalije, izloženost se može drastično smanjiti korištenjem alata za kontrolu prašine kao što su usisavači prašine, ekscentrične brusilice, čekići s integriranim usisavačima ili sustavi za vlaženje kako bi se smanjila emisija abrazivne prašine.
• Uklanjanje abrazivne prašine što bliže izvoru (vlaženjem ili lokalnom ispušnom ventilacijom) ključno je za smanjenje izloženosti radnika, a također i za minimiziranje kontaminacije radne prostorije kako bi se izbjeglo ponovno suspendiranje abrazivne prašine.
• Različiti uređaji za usisavanje prašine dostupni su na http://www.dustfreeworking.tno.nl .