Nema procjena trenutnog broja radnika izloženih kloroprenu (2-kloro-1,3-butadienu) u EU. Tipično, profesionalna izloženost kloroprenu događa se udisanjem i kontaktom s kožom. Kloropren ima usklađenu klasifikaciju prema CLP uredbi kao karcinogen kategorije 1B. Ne postoje dosljedni dokazi o tome uzrokuje li kloropren rak kod ljudi. Studije na životinjama pokazuju da dugotrajna izloženost ovoj tvari može uzrokovati rak jetre i drugih organa (npr. u usnoj šupljini).
Gdje se javljaju rizici
Kloropren se prvenstveno koristi u kemijskoj industriji za proizvodnju polikloroprena i drugih plastičnih materijala, kao i sintetičkih guma i ljepila (npr. operateri u proizvodnji ljepila i miješanju/doziranju, tehničari za formulacije ili radnici na održavanju). Također se koristi u proizvodnji 2,3 dikloro 1,3 butadiena, međuprodukta u proizvodnji određenih kopolimera.
Radnici mogu biti značajno izloženi tijekom završnih faza sinteze kloroprena, tijekom procesa polimerizacije i tijekom operacija koje uključuju uklanjanje monomera, u zanimanjima poput operatera kemijskih procesa, mehaničara postrojenja, instalatera cjevovoda i tehničara za instrumentaciju.
Izloženost se može pojaviti i u proizvodnji određenih osnovnih farmaceutskih proizvoda, uključujući medicinske uređaje i medicinsku zaštitnu opremu, te u sektoru proizvodnje namještaja (na primjer, pri montaži, nanošenju ljepila ili tijekom laminiranja drva), a također i u tehničkom ispitivanju i analizi (analitički kemičari, laboratorijski tehničari).
Više o supstanci
Kloropren je hlapljiva, bezbojna tekućina. Vrlo je reaktivan, zapaljiv i karakterizira ga oštar miris. Najčešći proizvodi za krajnje korisnike su proizvodi od polikloroprenskog lateksa kao što su ljepila i kontaktna ljepila, elastične trake i niti za trljanje ili zaštitne rukavice.
Trenutno je u pripremi obvezujuća granična vrijednost izloženosti na radu za cijelu EU.
Zdravstveni rizici koji se mogu pojaviti
Najveći potencijal za profesionalnu izloženost kloroprenu je udisanje para prisutnih u radnom prostoru i kontakt s kožom. Kratkotrajna izloženost kloroprenu može uzrokovati vrtoglavicu i povraćanje nakon izlaganja vrlo visokim razinama izloženosti. Dugotrajna izloženost kloroprenu može uzrokovati rak jetre i rak na drugim mjestima.
Što možete učiniti
Najbolji način za smanjenje rizika od izloženosti je zamjena kloroprena sigurnijim tvarima ili promjena postupka. Ako to nije moguće, morate poduzeti korake za smanjenje izloženosti.
Najučinkovitija metoda je korištenje automatiziranih ili zatvorenih sustava, tako da radnici nemaju izravan kontakt s tvari.
Treba koristiti i druge tehničke sigurnosne mjere kako bi se što više smanjila izloženost kloroprenu. Na primjer: sigurniji sustavi za prijenos, bolje brtve i ventili te poboljšane metode čišćenja koje smanjuju potrebu da radnici ulaze u opremu. Bolja kontrola procesa i metode uzorkovanja također mogu smanjiti curenje i izloženost kloroprenu.
Dobra higijena na radnom mjestu je važna, uključujući redovito čišćenje i sigurno skladištenje. Izloženost na radnom mjestu treba redovito provjeravati kako bi se osiguralo da sigurnosne mjere djeluju.
Također je važno ograničiti vrijeme koje radnici provode na izloženim područjima i kontrolirati pristup tim mjestima, jer kloropren izaziva lokalnu iritaciju (oštećuje epitel nosa). Radnike treba osposobiti o rizicima i načinu sigurnog rada. Mora se osigurati dobra osobna higijena, uključujući mogućnosti pranja i dovoljno vremena za čišćenje.
Zdravstvene preglede treba provoditi za radnike koji mogu biti izloženi, a radnici bi trebali prijaviti sve rane zdravstvene simptome, poput iritacije kože, očiju i nosa, vrtoglavice i gubitka kose.
Radnici bi trebali koristiti zaštitnu opremu, posebno rukavice i zaštitnu odjeću. Međutim, osobna zaštitna oprema trebala bi se koristiti samo kao krajnja opcija, nakon što su iscrpljena sva druga moguća tehnička i organizacijska rješenja.
Reference: ECHA, RAC